VW BUBA – jednom Buba, zauvijek Buba
Popularna VW Buba, automobil u kojem ste se sigurno vozili, jedan je od najprodavanijih i najpopularnijih automobila današnjice. Hitlerov narodni auto, bio je inspiracija hipijima, književnicima, pa i filmašima. Stvorili su od njega Herbya. Unatoč nevjerojatnom prodajnom uspjehu, ovaj simpatičan cestovni insekt ima vrlo zanimljivu povijest, punu prevrata i kontroverzi.
U tridesetim godinama 20. stoljeća svijet je tresla teška ekonomska kriza, a njemačka se službena politika već odavno odlučila za veliki svjetski rat. Pripreme su tekle ubrzano, vojna industrija radila je dan i noć na poboljšavanju i usavršavanju, kako oružja, tako i vojnih vozila. Cijela priča počinje kada se na otvorenju Berlin Motor Show-a 1933., Hitler prvi puta obratio naciji kao njemački Führer i svečano obećao da će uskoro svaka prosječna radnička obitelj imati automobil. Iste 1933. godine tvrtka NSU, tada se bavila isključivo proizvodnjom motocikala. No, tada dobiva nalog da napravi jeftin i svima dostupan automobil. Tako je oblikovan prototip pod nazivom NSU Type 32, a dr. Ferdinand Porsche naknadno se uključuje na projekt u lipnju 1934. godine. No godina dana nije bila dovoljna za konstrukciju takvog automobila. Na istom mjestu, samo godinu dana kasnije, Hitler je obećao naciji da u slučaju da nijedan njemački proizvođač automobila nije u mogućnosti napraviti automobil za cijenu manju od 1000 RM (Reichs mark), država na sebe preuzima tu odgovornost.
RDA (Udruženje njemačkih proizvođača automobila) je 22. lipnja 1934. potpisalo ugovor o proizvodnji volkswagen-a (narodnog automobila) sa austrijskim inženjerom Ferdinandom Porscheom. Dr. Porsche je bio poznat po tome da je svoje prvo vozilo sa pogonom na elektromotore koji su bili smješteni u same kotače, konstruirao u 21. godini života. Uplaćena mu je akontacija od 20,000RM za izradu tri prototipa. Prototipove je trebalo isporučiti na testiranje u roku od 10 mjeseci, a cijena im nije smjela prelaziti 990 RM-a. Cijena je kasnije povećana na 990 RM, no to je i dalje bilo znatno jeftinije od najpovoljnijeg automobila u proizvodnji. Godišnja proizvodnja trebala je iznositi 50,000 komada.
Porsche je radio na tri radne verzije iz serije V3, a 1936. se odlučio za predseriju VW 30 , koja je bila slična današnjoj bubi. Automobil oblih linija, jednostavne mehanike, podsjećao je na bubamaru. Pod haubom (doduše zadnjom) nalazio se četverocilindarski boxer-motor obujma 985 cm3 sa snagom od 22 konja, a jurio je maksimalnih 100 km/h. Potrošnja je za ono vrijeme bila sasvim solidna i kretala se između 8 i 10 litara za prijeđenih 100 km. Koliko god se Porsche trudio, zbog postizanja niske cijene projekt je stalno iziskivao izmjene. Isporuka prototipova napokon se desila u listopadu 1936. godine. Počinje proizvodnja KDF Wagena (Kraft durch Freude – snaga kroz užitak), no početkom drugog svjetskog rata Hitler je odlučio prekinuti svu civilnu proizvodnju, koja ne bi bila završena do kraja 1939. KDF Wagen je proizveden u 14,000 primjeraka. Prije II. svjetskog rata ovih vozila nije bilo u privatnom vlasništvu.
Tvornica se prebacila na vojnu proizvodnju, a većina naručenih strojeva nije stigla zbog embarga SAD-a. Ferdinand Porsche je zajedno sa sinom Ferryem prilagodio dizajn KDF Wagena za vojne svrhe. Tako je nastao Type 82 Kubelwagen. Type 82 ponuđen je Hitleru, a nakon testiranja Treći Reich naručuje 400 komada vozila. Do 1940. proizvedeno je 1000 Kubelwagena. Kubelwagen je imao više izvedbi, pa je Type 155 bio model s gusjenicama, a Type157 model osposobljen za vožnju po tračnicama. Kommandeurwagen (komandno vozilo) bio je KDF na šasiji Kubelwagena. Kako se pokazao kao izvrsno terensko vozilo, saveznici su često zarobljene primjerke popravljali i stavljali u vlastiti vozni park, a štampane su i upute za korištenje na engleskom jeziku.
U svibnju 1945. tvornica u Wolfsburgu je stavljena pod britansko-američku kontrolu. Iste godine brigadir Ivan Hirst dolazi u Wolfsburg da osposobi tvornicu za proizvodnju volkswagena - Kdf ili Kubelwagena. Financijska injekcija od 20 miliona dojč maraka pokenula je proizvodnju, a do kraja godine proizvedeno je 58 novih vozila, sastavljenih od postojećih dijelova. Ipak, 1946. zaprijetilo je zatvaranje tvornice u slučaju da se proizvodnja ne poveća na 1000 komada mjesečno. Hirst je zaposlio Richarda Berrzmana, koji je imao iskustva u masovnoj proizvodnji automobila iz prijeratnog razdoblja kad je radio za General Motors, da organizira proizvodnju. U ožujku je tvornica proizvela 1003 vozila mjesečno, a vozila su dodjeljivana prema prioritetu, najprije britanska vojska, policija, vatrogasci pa lokalna vlada.
Nizozemac Ben Pon posjećuje tvornicu 1946. godine i ugovara izvoz volkswagena u Nizozemsku. Tijekom 1947. izvezeno je simboličnih 5 komada, no to je bio povijesni događaj za Njemačku, obzirom da to bio prvi izvoz od završetka rata. No broj je proporcionalno rastao, a do 1952. u Nizozemsku je izvezeno 10.000 volkswagena.
Britanci napuštaju Wolfsburgh i na čelo tvrtke dolazi Heintz Nordhoff, bivši Opelov manager, koji se nadao povratku na posao u General Motors, ali to nije bilo moguće zbog bivše povezanosti s nacističkim režimom. Ipak je 1948. nevoljko preuzeo mjesto generalnog direktora, a pod njegovim vodstvom povećana je kvaliteta proizvoda i VW je postao jedan od najkvalitetnijih automobila.
Kad je 1947. Ferdinand Porsche pušten iz Francuskog pritvora u kojem je bio zbog bliskosti s nacističkim režimom, začudio se kad je vidio da je 605 automobila na cesti upravo njegova VW Buba.
Buba entuzijast Ben Pon 1949. godine krenuo je za SAD sa primjerkom VW Bube u ispitivanje tamošnjeg tržišta, ali amerikanci nisu pokazali veliko zanimanje za VW Bubu koju je na kraju morao i prodati da bi platio put kući. Nordhoff je 1953. odlučio poslati stotinjak volkswagenovih zaposlenika u Ameriku, kako bi organizirali prodaju. s namjerom da organiziraju prodaju, a već prve godine izvezena su 6,343 primjerka. Brojka strelovito raste, pa je 1955. volkswagen s 28,097 komada bio najprodavaniji uvozni automobil u SAD-u. Iste godine proizveden je i milijunti primjerak. Novi rekord oboren je 17. veljače 1972., kad je proizvedena 15,007,034 VW Buba i time prestigla Ford model T. No, svemu jednom dođe kraj. Tužnog 1. srpnja 1974. proizvedena je posljednja Buba u Wolfsburgu, a 30.07.2003. iz VW-ovih proizvodnih pogona u Puebli (Mexico) izašla je posljednja serija (3000 primjeraka) VW Buba pod nazivom ULTIMA EDICION, a direktor tvornice kraj proizvodnje ovjekovječio je riječima ; „Prava zvijezda zna kada se treba povući.“.
Buba je definitivno jedan od najpoznatijih, ako ne i najpoznatiji automobil ikada proizveden. Čak i u današnje doba unatoč tehnološkoj zaostalosti, neudobnosti i vrlo često sklonosti hrđanju, osvaja originalnošću, pouzdanošću i neponovljivim šarmom. Miljenica mnogih generacija i društvenih struktura, Buba ipak ostaje simbol mladosti i slobode. Za kraj jedna urbana legenda. Vozačica čija Buba nije htjela upaliti otvorila je prednji poklopac, ne bi li ustanovila u čemu je kvar. U čudu je uzviknula: "Ljudi! Ukrali su mi motor!". Eh, da je znala… motor legendarne Bube uvijek se skrivao pod stražnjim poklopcem.
