Imate li još uvijek noćne more?

U prvom dijelu članka o noćnim morama smo pisali o uzrocima i simptomima noćnih mora. Ako ste mislili da su noćne more i loši snovi jedno te isto, pogriješili ste.

Noćne more se od ružnih snova razlikuju u nekoliko ključnih stvari. Prva je vrijeme odvijanja. Ružni snovi se događaju tijekom REM faze spavanja, puno kasnije u samom procesu spavanja nego noćne more. Ove potonje se događaju ranije u noći, tijekom ne-REM faze, koja je obično prvih 90 minuta od trenutka kada zaspimo.

Ružni snovi uključuju zastrašujuće snove kojih se lako sjetiti kad se probudimo. Noćnih mora se najčešće teško sjetiti, kao i bilo kakvog straha ili simptoma koje smo iskusili tijekom užasnog iskustva.

Treća stvar koja razlikuje ružne snove i noćne more je to što je osobu koja ružno sanja lako probuditi. Oni koji imaju noćne more se teško bude dok ih prolaze, i pokušaji buđenja mogu trajati nekoliko minuta ili duže dok osobu zapravo ne uspijete probuditi.

Kako preventirati noćne more?
Zapravo ih se ne može sa stopostotnom sigurnošću preventirati, no bitno je da vam je spavaća soba sigurna. Tijekom takve ružne „avanture“ niste svjesni, pa pazite da se ne biste dohvatili nečega čime biste se mogli ozlijediti. Eliminirajte sve izvore koji vam uznemiruju san ( neka vam soba bude u potpunom mraku, bez vanjske buke itd.). Neka vam je ritam lijeganja i buđenja redovit i ustaljen.

Alkohol i stres su najveći okidači noćnih mora, pa i te uzroke ukonite. Što se tiče lijekova, odreženi antidepresivi mogu pomoći (imiprimin ili benzodijazepin), no samo kratkoročno.

Psihoterapija ili savjetovanje također nije loša ideja.

Srećom, noćne more rijetko imaju duže posljedice i najčešće ne traju dugo. Loša stvar je što mogu uzrokovati nesanicu, u rijetkim slučajevima i poremećaje spavanja ili psihičke bolesti, ali to područje nije baš istraženo.